Kulturna baština

Kraj - franjevački samostan sv. Duje i crkva

Riječ je o jednom od najznačajnijih područja sakralnih umjetnina i predmeta umjetničkog obrta na zadarskom području. Spomen na crkvu datira iz davne 1370. godine u oporuci Mavra pok. Frane Grisogona gdje se navodi da je crkvu nakon njegove smrti dala sagraditi njegova majka Pelegrina. U crkvi se nalaze tri mramorna oltara. Glavni oltar sa slikom Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, sv. Dujma, sv. Frane Asiškog i sv. Bonaventure nalazi se na kraju crkve i gleda na glavni ulaz. Bočni oltar sa slikom Svete Obitelji sa svecima i dušama u čistilištu te kipom Bogorodice prvi je do glavnog oltara i nalazi se na sjeveroistočnom zidu. Na sjeveroistočnom zidu do glavnih vrata podignut je oltar sa slikom i kipom sv. Antuna Padovanskog s Djetetom. U sklopu samostana nalazi se zbirka (muzej) u kojoj se čuvaju vrijedna djela i predmeti od velikog povijesnog značaja. Među brojnim vrijednim i rijetkim eksponatima nalazi se i zvono iz 1503. godine. Ono je kruškastog oblika i oko njega čitamo natpis: MCCCCCIII REVERENDO ABAS DNP JOANIS BARBO HIS FILI DNI PHANTA LEONIS. Na zvonu se vide i tri četvrtasta medaljona s oznakom ljevaonice i figurama križa s Raspetim, majkom Marijom i Ivanom. U donjem su dijelu likovi sv. Petra i Pavla. Zvono je veliki raritet.

Pašman - Otus - crkva sv. Antuna Opata

To je jedina crkva koja se nalazi na južnoj strani otoka Pašmana. Sagradio ju je početkom 15. stoljeća Venturin Pacijev, zadarski građanin porijeklom iz Cesene. Svake godine na blagdan istoimenog sveca stanovnici otoka hodočaste i okupljaju se na svetoj misi u čast sv. Antuna. To je tradicija koja traje od davnina, a nastavit će se i s budućim naraštajima. Crkva je očuvana u cijelosti u svom izvornom obliku.

Pašman - crkva Rođenja Blažene Djevice Marije

Spominje se već u ranom srednjem vijeku. Prema tradiciji i godaru župne crkve, prva je pašmanska crkva bila na mjestu današnjeg prezbiterija, a posvetio ju je 7. kolovoza 806. g. biskup zadarski sv. Donat. Današnji je oblik crkve nastao proširenjem 1885. godine. Kako svjedoči natpis na kamenoj ploči pokraj krstionice, posvetio ju je in honorem Nativitatis Beatae Mariae Virginis ("u čast Rođenja Blažene Djevice Marije", odnosno u čast Male Gospe) nadbiskup zadarski Petar Dujam Maupas 8. IX. 1885. Crkva ima pet oltara. Na glavnom se nalazi oltarna pala koja prikazuje slavenske apostole, odnosno svetu braću Ćirila i Metoda s Gospom. Na dnu crkve se nalaze dvije oltarne pale koje su izrađene tehnikom ulja na platnu kao pandani. Izradio ih je veliki umjetnik i svećenik Mate Celestin Medović. Jedna jasno prikazuje apostolske prvake sv. Petra i Pavla, dok druga prikazuje sv. Ivana Krstitelja i sv. Šimuna starca s djetetom Isusom u naručju. Slike su nastale u Dubrovniku 1893./94. godine. Na lijevoj se strani nalazi i oltar Srca Isusova s kipom, a na desnoj je strani oltar Bezgrešne Djevice Marije s kipom. Crkva je iznutra oslikana motivima iz Svetog pisma koji potječu iz 1930. godine, a autori su im soboslikari Mladen Plečko i Mate Matulić.

Pašman - crkva sv. Marka Evanđelista

Crkva sv. Marka Evanđelista nalazi se u središtu mjesta Pašman, a u njezinoj se blizini nalazi župna kuća. Ne zna se točno kad je sagrađena, a u potpunosti je obnovljena je 1997. godine. Unutar same crkve nalazi se oltar i kip sv. Marka. Na blagdan Cvjetnice mještani započinju misno slavlje iz crkve sv. Marka i velikom procesijom kroz mjesto nastavljaju slavlje u crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije. U Pašmanu i danas slave sv. Marka kao zaštitnika polja, a na sam blagdan služi se sveta misa i obavlja blagoslov polja.

Mali Pašman - crkva sv. Roka

Crkva sv. Roka u Malom Pašmanu, jednostavna građevina, potječe iz 1631. godine i doba haranja epidemije kuge. U crkvi se nalazi kip svetog Roka i oltar, a u njoj se služe mise zadušnice te sveta misa na blagdan sv. Roka.

Mrljane - crkva sv. Antuna Padovanskog

Ne zna se točno kad je podignuta, a obnovljena je 1874. godine. Na njoj su u zvoniku preslici bila dva starija zvona. Na jednom se nalazila godina MDCCLXII (1762.). Zvona su uništena u Drugom svjetskom ratu. Na pročelju crkve sv. Ante sada na preslici vise dva nova zvona. Svečano ih je na Bijelu nedjelju, 5. travnja 1970. posvetio nadbiskup zadarski Marijan Oblak uz veliko učešće vjernika. Veće zvono ima promjer 62 cm, a manje 52 cm. Na zvonima se nalazi natpis: "Sveti Ante, moli za nas!"

Mrljane - crkva sv. Jeronima

Novoizgrađena crkva, koja je gotovo 250 godina bila želja mještana, nalazi se u centru mjesta. Gradila se četiri godine, a blagoslovio ju je zadarski nadbiskup Želimir Puljić 30. rujna 2013. godine, na blagdan sv. Jeronima. Vjernici su donirali značajan dio sredstava za gradnju i uređenje same crkve. U crkvi se nalazi drveni kip sv. Jeronima izrađen u Italiji. Prikazan je s lavom i kamenom u ruci jer je kao pustinjak jednog lava pripitomio, a kamenom se tukao o prsa kajući se za svoje grijehe. Na suprotnoj se strani nalazi kip Bezgrešnoga Srca Marijinog, također drveni i izrađen u istoj radionici, koji prikazuje Gospu kako pokazuje na svoje srce ovjenčano ružama. U središtu crkve se nalazi kip Uskrslog Krista koji je pričvršćen iznad oltara. Kip je također izrađen od drva, a visok je 210 cm. Na zidu se nalaze i postaje križnog puta u reljefu, također izrađene u Italiji. U zvoniku se nalaze tri zvona. Prvo je zvono izliveno u čast godine vjere koju je proglasio papa Benedikt XVI, a glavni motivi na zvonu su zaštitni logo godine vjere i slika zavjetnog Križa iz Nina. Drugo je zvono napravljeno u čast sv. Ante, a treće u čast sv. Nikole. Oltar, ambon, sav mramorni namještaj i kameni elementi izrađeni su prema nacrtu oca Joze Milanovića te don Martina Jadreška.

Neviđane - crkva sv. Mihovila Arkanđela

Crkva sv. Mihovila nalazi se manje od 1 km jugoistočno od mjesta Neviđane. Prvi se put spominje 1018. godine, kada ju je dao izgraditi zadarski biskup Prestancije. Kasnije ju je isti biskup poklonio franjevačkom samostanu sv. Krševana u Zadru. Na crkvenom se zabatu i danas na četvrtastoj ploči vidi reljef sv. Mihovila kako kopljem ubija paklenog zmaja. Zanimljivost predstavljaju i ostaci ranosrednjovjekovnog kamenog namještaja (ističu se ulomci ambona slični onima iz zadarske katedrale). Uz crkvu se nalazi i zajedničko groblje mještana Neviđana i Mrljana. Nalazi u crkvi kao i sama crkva su od iznimne povijesne važnosti.

Neviđane - crkva Gospe od Zdravlja

Crkva potječe iz 17. stoljeća, a podignuta je kao zavjetna nakon epidemije kuge. Spominje se u vizitaciji 1670. godine. Do kraja 19. st. bila je zapuštena i bez krova. Zauzimanjem samih župljana i župnika don Stjepana Vinka crkva je 1983. godine temeljito renovirana te ju je 21. studenoga blagoslovio zadarski nadbiskup Marijan Oblak. Do izgradnje nove župne crkve Presvetoga Srca Isusovog 1899. služila je i kao župna crkva u Neviđanima. Prigodom proslave dana Gospe od Zdravlja vjernici daju kao poklon svoj zavjet s nakanom za zdravlje članova obitelji, prijatelja i za svoje osobno zdravlje. Kip Gospe od Zdravlja se nalazi u župnoj crkvi Srca Isusova zbog toga što se u crkvi Gospe od Zdravlja ne održavaju obredi. Na dan velike proslave vjernici prenose kip Gospe od Zdravlja iz župne u zavjetnu crkvu, u velikoj ga procesiji pronose čitavim mjestom i vraćaju u župnu crkvu. Misa se slavi samo na blagdan Gospe od Zdravlja.

Neviđane - crkva Presvetoga Srca Isusova

Jednobrodna crkva sa sakristijom služi kao župna crkva u Neviđanima. Sagrađena je 1899. godine i blagoslovljena iste godine 11. lipnja. Na stotu obljetnicu izgradnje crkva je temeljito obnovljena uz pomoć župljana i tadašnjeg župnika don Tihomira Vulina. Na glavnom je oltaru od izgradnje same crkve izložen kip Srca Isusova. S lijeve strane se nalazi oltar sa zavjetnim kipom Gospe od Zdravlja. Vjernici se tradicionalno klanjaju Gospi i često daju svoje zavjete pred oltarom i zavjetnim kipom Gospe od Zdravlja. U crkvi se s desne strane od glavnog ulaza nalazi kip Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije koji je crkvi poklonjen kao zavjetni dar, a na zidovima se nalaze slike križnoga puta.

Neviđane - ruševina crkve sv. Martina

Ruševina crkve sv. Martina nalazi se oko 500 m sjeverozapadno od Neviđana, s lijeve strane stare ceste od Neviđana prema Dobropoljani. Mještani ovaj predio zovu Crkvina. Najvjerojatnije je riječ o ranokršćanskoj crkvi koja je ostala u funkciji i tijekom srednjeg vijeka. Ruševina je pravokutnog oblika (5,70 x 7,50 m) na koji se nastavlja duboka, polukružna i u prostoru istaknuta apsida. Na lokalitetu ima ostataka antičke keramike što može ukazivati na postojanje antičkih građevina prije same crkve. Crkva je bila posvećena sv. Martinu u ranom srednjem vijeku, a tada je vjerojatno bila i župnom crkvom naselja koje je poslije, prema lokalnoj predaji, potpuno napušteno zbog kuge, a na njegovu su se mjestu razvile današnje Neviđane.

Dobropoljana - crkva sv. Tome

Crkva se prvi put spominje u jednom dokumentu iz 1404. godine. Sagrađena je zahvaljujući oporučnoj donaciji jednog zadarskog plemića. Kasnije je u dva navrata obnavljana (1717. i 1867. godine), a 1741. godine je proširena, tako da više nema srednjovjekovnih građevnih elemenata. Riječ je o jednobrodnom zdanju sa sakristijom u kojemu su tri mramorna oltara. Na glavnom se oltaru nalazi svetohranište i Gospina slika. Pobočni su oltari Gospe Karmelske s kipom i oltar sv. Tome s oltarnom palom.

Dobropoljana - kapela sv. Ante Pustinjaka

Kapela sv. Ante Pustinjaka s jednim oltarom potječe iz 1628. godine i privatno je vlasništvo obitelji Ćosić.

Dobropoljana - kapela sv. Križa

Banj - crkva sv. Kuzme i Damjana

Crkva sv. Kuzme i Damjana župna je crkva u mjestu Banj, a u dokumentima se prvi put javlja 1345. godine. Otprilike je u to vrijeme i sagrađena, a posvećena je poslije 1356. godine. Do danas je više puta rekonstruirana i više ne sadrži vidljive srednjovjekovne elemenate. Crkva je jednobrodna, ima sakristiju i tri mramorna oltara. Na glavnom je oltaru svetohranište i oltarna pala Gospe s Djetetom i župnim zaštitnicima. Pobočni su oltari sv. Križa s oltarnom palom i Gospe od Krunice.

Banj - crkva Gospe od Loreta

Gradnja crkvice je započela velikim marom, trudom i voljom mještana, a po zamisli don Ante Peroša. Dovršena je 1935. godine. Njemu se, prema priči, Gospa ukazala u snu nakon čega se zavjetovao napraviti kapelicu na brdu Bokolj. Mjesto gradnje je određeno prema stopi u blizini početka današnjeg križnoga puta postavljenog 2000. godine, koja se zove Gospina stopa, a pronašli su je ribari i pastiri hodajući brdom. Brojni su vjernici koji hodočaste Gospinoj crkvici ili Gospi Bokoljskoj, kako je nazivaju mještani, uspinjući se brdskom stazom na kojoj su označene postaje križnoga puta, od “Gospinih vrata” u podnožju sve do Gospine crkve na vrhu brda. Žene su nekoć, kao zavjet, put prelazile bose. Osobito se slavi 10. svibnja na blagdan Gospe Loretske.

Banj - crkva Gospe od Sedam Žalosti

Crkvica se nalazi u starom djelu Banja i u privatnom je vlasništvu obitelji Kraljev. Crkvica je bila u ruševnom stanju, a potpuno ju je obnovila obitelj u čijem se vlasništvu nalazi.

Ždrelac - crkva sv. Luke Evanđelista

Crkva sv. Luke župna je crkva u mjestu Ždrelac i nalazi se u centru mjesta. Prvi se put spominje krajem 13. stoljeća, a pretpostavlja se da je sagrađena puno ranije, još u ranokršćanskom periodu. U crkvi se nalaze tri vrijedna mramorna oltara. Na glavnom oltaru, posvećenom Gospi, izložena je vrijedna oltarna pala. Pobočni su oltari posvećeni sv. Luki, zaštitniku župe, i Gospi Lurdskoj, s kipovima. Kip sv. Luke drži otvoreni evanđelistar s glagoljskim slovima. Izuzetno vrijedna Gospina slika na glavnom oltaru nedavno je restaurirana. Unutrašnjost još rese i kipovi sv. Male Terezije iz Lisieuxa i Presvetog Srca Isusova. Izvan crkve je kamena škropionica. Današnji je Gospin kip nabavljen poslije Prvog svjetskog rata, a 1937. osnovano je i Djevojačko društvo Gospe Lurdske. Od tada pa do danas vjernici župe Ždrelac slave zavjetni dan Gospe Lurdske tako da u velikoj procesiji čitavim mjestom pronose kip i vraćaju ga u crkvu. Zanimljivo je da kip Gospe u procesiji tradicionalno nose žene.

Ždrelac - kapelica sv. Antuna Padovanskog

Kapelica se nalazi uz glavnu prometnicu koja prolazi kroz Ždrelac, a nekoć je pripadala posljednjemu trogirskom biskupu Antonu Panelliju (preminuo 1821.) koji je u njoj ukopan. U kapelici se za ljetnih mjeseci svake subote slavi sveta misa. Svečano se misno slavlje održava za blagdan svetoga Antuna Padovanskog kada se ljudi okupljaju slaveći blagdan zaštitnika ove crkve. Mještani se tradicionalno okupljaju ispred crkve u narodnim nošnjama.

Pašman Guide App Pašman Guide App

Download

Pašman Guide App

Pašman Guide App - App Store Pašman Guide App - Google Play